Pratite nas

Struktura biračkog tijela s obzirom na ideološku orijentaciju u RH

Ostalo

Struktura biračkog tijela s obzirom na ideološku orijentaciju u RH

Prema nizu istraživanja koja su provedena na RH utvrđeno je da je najznačajniji činitelj koji utječe na stranačku preferenciju, a time i na ideološko pozicioniranje političkih stranaka i pojedinaca odnos prema tradicionalnim vrijednostima i ulozi katoličke crkve, odnos prema srpskoj zajednici, pobačaju, jednakosti žena, te odnos prema ulozi različitih aktera u Drugome svjetskom. Struktura biračkog tijela s obzirom na ideološku poziciju[1] u RH prikazana je na grafikonu 1.  iz kojeg je vidljivo da se:

  • 32,4% ispitanika se izjasnilo kao demokršćanski (desno)
  • 31,6% kao socijaldemokrati (lijevo), a
  • 23,8% kao liberali (centar),
  • dok ostalih, 12% ispitanika se izjasnilo kao konzervativci, 2,4% kao nacionalisti, a 2% kao komunisti i drugo.

Ako se želi izvršiti komparativna analiza političkih stranaka s obzirom na njihovu lijevo-desnu ideološku poziciju, prvo je potrebno odrediti koje su to glavne determinante lijevo-desne ideološke pozicije. Prema dosadašnjim istraživanjima, političkoj teoriji i praksi u posljednjih 20-tak godina moguće je identificirati 5 najvažnijih determinanti koje definiraju lijevo-desnu ideološku poziciju političkih stranaka i birača u RH. To su:

  1. Odnos prema 2. svjetskom ratu i poslijeratnom razdoblju (povijesna determinanta) – vrednovanje povijesne uloge Ante Pavelića koji simbolizira ustaški pokret i Tita koji simbolizira partizanski pokret. Tako se i nakon 72 godine od završetka 2. svjetskog rata još uvijek vode “ideološki” sukobi koji se svake godine razbuktavaju oko obilježavanja obljetnice stradanja na Blajburgu i križnom putu, oko imenovanja ulica i trgova, oko odnosa prema pozdravu “Za dom spremni” i sl.
  2. Odnos prema tradicionalnim vrijednostima i crkvi (religijska determinanta) – glavno pitanje oko kojeg može nastati ideološki spor između ljevice i desnice su vatikanski ugovor i pitanje vjeronauka u školama.
  3. Odnos prema manjinama (nacionalistička determinanta) – iako je zakonski položaj nacionalnih manjina dobro reguliran vrlo često se događaju prijepori između desnice i ljevice po ovom pitanju (primjerice, upotrebe ćirilice u Vukovaru).
  4. Odnos prema položaju žena (feministička determinanta) – glavni prijepor se svodi na pravo žene na pobačaj. No, u političkoj praksi svi su podržali postojeći zakon kojim žene imaju pravu na pobačaj.
  5. Odnos prema tržišnom gospodarstvu (ekonomska determinanta) – Iako je povijesno i teorijski gledano ova varijabla izuzetno važna determinanta kojom se diferencira ljevica od desnice, u RH nema nikakav utjecaj na određivanje ideološke pozicije. To stoga jer su sve relevantne političke stranke deklarativno prihvatile neoliberalnu paradigmu i smatraju da se država ne bi smjela miješati u gospodarske odnose, odnosno da formiranje cijena, zapošljavanje i otpuštanje radnika te što i koliko proizvoditi treba prepustiti isključivo tržištu.

Ako se analizira dosadašnje političke stranke koje su obnašale vlast u RH (HDZ i SDP) nije teško uočiti da osim povijesne determinante, koja zapravo nema nikakve veze sa aktualnim problemima koji su posljedica postojećeg društveno-ekonomskog poretka, stvarne ideološke razlike između ljevice i desnice zapravo i ne postoje. To je više nego očito jer ono što bi u najvećoj mjeri trebalo diferencirati ljevicu i desnicu je njihova ekonomska politika (ekonomska determinanta) koja je jednaka loša i za poduzetnika i radnike.

_________________________

[1] Henjak, A. (2005). Determinante ideološke samoidentifikacije hrvatskih birača na parlamentarnim izborima 2003. godine. Politička misao, Vol. XLII, br. 1, str. 85–110 85.

Nastavi čitati
Preporučamo

47 komentara

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Više u kategoriji Ostalo

Čitano

To Top