Pratite nas

Novi Ovršni zakon po prijedlogu Slobodne Hrvatske i izlazak iz dužničkog ropstva

Fotografija: Slobodna Hrvatska

Ljudska prava

Novi Ovršni zakon po prijedlogu Slobodne Hrvatske i izlazak iz dužničkog ropstva

Preko sedam godina se priča kako treba mijenjati Ovršni zakon, ali njegova kvalitetna promjena se još nije dogodila. Zapravo postojeći Ovršni zakon niti nije moguće mijenjati već je potrebno napisati potpuno novi zakon po uzoru na slovenski ili austrijski, stav je Slobodne Hrvatske koja predlaže poteze koje treba povući i prije njegovog donošenja.  Ne smije se čekati donošenje Ovršnog zakona, a da se  prije toga ne deblokiraju računi građana i pravnih subjekata i zabrane deložacije iz jedinog doma kako bi se spriječile daljnje razorne posljedice ovog genocidnog zakona.

Osim donošenja novog Ovršnog zakona potrebno je izraditi modalitete otpisa duga i pokrenuti pitanje odgovornosti FINE zbog provođenja ovrha na temelju krivotvorenih i nevjerodostojnih isprava.

Što hitno učiniti prije donošenja novog Ovršnog zakona?

Zbog razornog učinka Ovršnog zakona na preko 320.000 blokiranih građana s ukupnim dugom od 42 milijarde kn i preko 26.000 blokiranih pravnih subjekata s dugom preko 15 milijardi kuna još prije donošenja novog Ovršnog zakona potrebno je obustaviti sve  blokade računa. Druga mjera je zabrana ovrhe nad jedinim domom do razumne vrijednosti, najmanje 50.000 kun duga.  Također je potrebno uvesti zabranu provođenja ovršnih postupaka do pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

Slovenski Ovršni zakon je najprihvatljiviji model za nas

Je li za očekivati da će sadašnji Ovršni zakon mijenjati  oni koji kojima on ide na ruku? Na to pitanje je odgovor dao Danijel Galović: „Ne mogu oni krojiti zakon kojim će izgubiti mogućnost mafijaške pljačke građana.“ Zato se niti ne događa izmjena Ovršnog zakona. Najbitnija stvar koja bi se trebala dogoditi  je izlazak građana i pravnih subjekata iz dužničkog ropstva. „Ne treba previše mudrovati kako bi novi Ovršni zakon trebalo izgledati: dovoljno je prepisati slovenski ili austrijski postojeći Ovršni zakon.“, stav je suca Mislava Kolakušića.

Slovenski model je takav da znatno pojeftinjuje cijeli ovršni postupak jer iz njega izbacuje FINU i javne bilježnike, u njemu ne postoje blokade računa, a postoji  zabrana ovrhe nad plaćama koje su manje od minimalne mjesečne plaće koja sad u Hrvatskoj iznosi 2.620 kuna neto. U Sloveniji ovrhe umjesto FINE provodi sud, a već 10 godina imaju i centralizirani sustav e-ovrha za razliku od nas koji ga uopće nemamo. Za pokretanje ovršnog postupka naplaćuju samo sudsku pristojbu koja iznosi 44 eura ako se ovrha provodi elektroničkim zahtjevom, dok pokrenuta u “papirnatom” obliku  iznosi 55 eura. Da se radi na ovaj način novac od sudske pristojbe išao bi u proračun, a ne nekoj agenciji, u ovom slučaju FINI. Sudac Kolakušič ističe da kad bi se uveo sustav e-ovrha stvarni trošak ovrha ne bi bio veći od 12 kn, a zaštićeni dio plaće koji bi bio izuzet od ovrhe ne bi smio biti niži od 3600 kn. Sve postupke dulje od 5 godina treba otpisati i u slučaju kad su u tijeku kao i kad su potpuno nenaplative i dr.

FINA i javni bilježnici su suvišne karike u ovršnom postupku

Kao što znamo nigdje u svijetu financijske agencije ne provode ovrhe, kao niti javni bilježnici i još jednom naglašavamo da ih treba izbaciti iz ovršnog postupka koji se treba prebaciti na banke u kojima građani imaju otvorene račune i sudove uz centralizirani sustav e-ovrha, a ovjere dokumenata vrše uredi u gradovima i općinama umjesto javnih bilježnika.

Kako je FINA upala u ovu priču s ovrhama? Ukidanjem društvenog vlasništva prestala je potreba za postojanjem Službe društvenog knjigovodstva (SDK-a) pa je toj agenciji koja zapošljava oko 4.000 ljudi u nedostatku posla dodijeljeno da umjesto  sudova blokira i ovršuje građane. Paralelno s izmjenom Ovršnog zakona neophodno je provesti i reformu uloge Financijske Agencije, ali i pokrenuti pitanje njene odgovornosti za provedbu ovrha po krivotvorenim i netočnim ovršnim ispravama.

Otkud javni bilježnici u tom procesu? Javni bilježnici su se u Hrvatskoj pojavili sa Zakonom o javnom bilježništvu kojeg je donio Sabor 29. srpnja 1993. Ovjere trebamo vratiti državi tj, uredima u općinama i gradovima i ukinuti javne bilježnike koji su također nepotrebna izmišljotina koja samo izvlači novac građana u privatne džepove umjesto da on ide državi. Javni bilježnici ovjeravaju potpis pa se pitamo kakve veze ima je li na dokumentu kojeg ovjeravaju piše iznos od npr. 50 kn ili 100.000 kn ako se radi o ovjeri potpisa? Javni bilježnici uopće ne provjeravaju istinitost sadržaja već kao što smo već rekli ovjeravaju potpis pa bi pristojba trebala biti ista bez obzira o kojem se iznosu radi u tom ugovoru ili nekoj drugoj vrsti dokumenta.

Pravo na dom jamči humani ishod kod deložacija 

Brojni ovršeni imaju samo jedan krov nad glavom, a u slučaju deložacije praktički su na ulici jer se na socijalni stan treba čekati par godina. Također se zalažemo za zaštitu prava na dom na način da to pravo bude zajamčeno Ustavom RH, a izgradnjom socijalnih stanova bi im se osigurao zamjenski dom. Nedopustivo je da se građane deložira iz njihovim domova kao komad namještaja uz primjenu sile kao da su teroristi. Neophodno je imati humani pristup s kojim treba početi  par tjedana prije deložacije uz uključenje liječnika obiteljske medicine, psihologa i socijalnih službi koje će deložiranom pomoći naći što prihvatljivije rješenje.  Za svaki pojedini slučaj treba razraditi plan zbrinjavanja deložiranih članova bez obzira radi li se o građanskoj parnici, nenaplativom kreditu, režijama ili nekom drugom razlogu gubitka doma. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti brizi da obitelj ostane na okupu i u adekvatnom prostoru.

Zašto se odugovlači s donošenjem novog Ovršnog zakona unatoč pritiscima?

Kao što vidimo sustav je postavljen u svrhu bogaćenja na muci malih ljudi, gdje su pojedinci postali vlasnici brojnih nekretnina zbog nakaradnog Ovršnog zakona kojim se zbog minornog iznosa  duga od par tisuća kuna može ostati bez doma nad glavom. Kad bi se napisao novi Ovršni zakon po modelu kojeg smo ovdje predstavili i kad bi se drukčije postavio sustav naplate ovrha,  izgubila bi se mogućnost mafijaške pljačke. Rješenja postoje, ali očito ne postoji volja vladajućih koji pogoduju svojim sponzorima.

Bitka za novi Ovršni zakon je počela oko 2010. i još uvijek traje. U međuvremenu mnogi građani su izgubili bitku s tim zakonom: samoubojstva, iznenadna smrt zbog stresa, iseljavanje ih Hrvatske, razorene obitelji, dužničko ropstvo  blokiranog, cijelih obitelji i budućih generacija.

Novi Ovršni zakon će donijeti, ali po svemu sudeći tek  izborne 2019. Hoće li ga za vrijeme izbora kapitalizirati kao predizbodno obećanje, a građani će ih nagraditi još jednim mandatom kao da ništa nije bilo? Živi bili pa vidjeli! Za nas, za svaku dosadašnju i novu žrtvu  svaki dan ovakvog  Ovršnog zakona je bespovratno izgubljen. Zato se mora pojačati  pritisak  građana i čimbenika društva kojima je DOSTA .

265 komentara

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Više u kategoriji Ljudska prava

To Top